Pčelinji proizvodi
MED
Pčele sakupljaju nektar medonosnog bilja, izlučevine biljnih vaši i delova biljaka, dehidratacijom nastaje med...
Slatka, sirupasta materija koja po poreklu može biti monoflorni i poliflorni med, medljika ili medljikovac. Sadrži različitu količinu i vrstu polena, različitu količinu šećera, zavisno od biljne vrste sa koje sakupljaju nektar.
Med se sastoji od monosaharda (fruktoze i glukoze) i polisaharida (saharoze). Pored šećera, med sadrži vodu, vitamine, minerale, enzime i proteine, organske kiseline, aromatične komponente, fenole i polifenole.
Količina polena utiče na brzinu kristalizacije, a kristalizacija je prirodno svojstvo meda. Med treba koristiti u ishrani u količini 1 g po kilogramu telesne težine. Deci se daje nakon prve godine života.
Svojstva meda:
- Povećava imunitet
- Antibakterijsko, antiprotazoično i antimikotičko dejstvo
- Protivupalno, antialergijsko i antioksidativno dejstvo
- Poboljšava koncentraciju i umne sposobnosti
- Jača srce, krvne sudove i normalizuje pritisak
- Normalizuje rad jetre i ubrzava oporavak organizma
Dejstvo zavisno od biljnog porekla:
- Bagrem – sedativno sredstvo
- Maslačak – poboljšava diurezu, funkciju bubrega i bešike
- Jabuka i glog – deluju na pojačani rad miokarda
- Kupina – tonizirajuće dejstvo
- Žalfija – poboljšava stomačnu funkciju i ima diuretičko dejstvo
- Lipa – sedativno dejstvo i povećava izbacivanje vode iz organizma
- Majčina dušica – antiseptičko i afrodizijačko dejstvo
dipl. ing. teh. Lidija Arsić, sertifikovani apitarapeut
PROPOLIS
Propolis je tamno zelena do smeđe smolasta materija koju pčele sakupljaju sa pupoljaka i kore dreveta. Služi pčelama da sačuvaju zdravlje društva i klimu u košnici...
Danас priznat kao najuniverzalniji lek sa mnoštvom terapeutskih osobina koje su klinički dokazane. Po nekim autorima do danas je dokazano preko 300 lekovitih sastojaka u propolisu. Glavni sastojci su prirodni antibiotici – flavonoidi, koji najvećim delom određuju lekovita svojstva propolisa.
Upotrebljavan je kao lek od 300. godine pre nove ere, u starom Egiptu za balzamovanje, a tokom Drugog svetskog rata za zarastanje rana. Istraživanja pokazuju antibakterijsko, antifungalno i antivirusno dejstvo, protiv parazitskih bolesti i antiinflamatorna svojstva. Neke supstance mogu štititi od raka.
Antibakterijsko dejstvo: jače je na gram-pozitivne bakterije (Streptococcus sp, Staphylococcus sp.). Propolis oštećuje citoplazmu, membranu, izaziva delimičnu bakteriolizu i inhibira sintezu proteina. Dokazano deluje i na: Helicobacter pylori, Mycobacterium tuberculosis, Escherichia coli, Proteus vulgaris, Klebsiella pneumoniae.
Antivirusno dejstvo: direktno i indirektno podstiče imunološki odgovor. Sprečava replikaciju virusa (Herpes simplex, Influenca, Herpes genitalis, Herpes zoster) i razgrađuje DNK nekih onkogenih virusa, pokrećući apoptozu.
Antigljivično dejstvo: inhibira rast Candida albicans i stimuliše imunološki odgovor. Klinički koristi kod akni, ekcema, psorijaze i bolesti disajnih puteva.
Antioksidantno dejstvo: primena kod hroničnih bolesti izazvanih oksidativnim stresom (ateroskleroza, reumatoidni artritis, dijabetes, neurodegenerativne bolesti, glaukom).
Imunomodulator: stimuliše stvaranje interferona.
Analgetično i anestetičko dejstvo: ublažava bolove, tretirano mesto bezbolno 10 min, efekat traje oko 1 sat.
Antisklerotično dejstvo: smanjuje holesterol, trigliceride, povećava HDL, poboljšava cirkulaciju i elastičnost krvnih sudova, snižava pritisak.
Antiagregaciono i antialergijsko dejstvo: sprečava zgrušavanje krvi, blokira oslobađanje histamina. Jača zubnu pulpu, smiruje upalu desni i leči afte.
Zaštita kod zračenja i rana: stimuliše makrofage, ubrzava zarastanje rana, uklanja nekrotične mase, sprečava reinfekciju, čisti ranu i utiče na proliferaciju epitela.
Dr. Milena Perović, sertifikovani apitarapeut
PERGA
Perga zauzima značajno mesto među pčelinjim proizvodima po svojim karakteristikama i lekovitim svojstvima.
Nastaje fermentacijom polena, koji su pčele preradile dodavanjem produkata pljuvačnih žlezda i određene količine meda i nektara, sabijajući ga u voštane ćelije do dve trećine zapremine, a zatim zalivaju medom i zatvaraju voštanim poklopčićem. Fermentacija se odvija na temperaturi između 30 i 35 stepeni Celzijusovih.
U toku fermentacije tvrde opne polena pucaju, oslobađaju se korisne materije i dolazi do promene sastava: količina belančevina i masti se smanjuje, a mlečna kiselina i šećeri se povećavaju.
Perga ima izuzetnu lekovitu vrednost, predstavlja pandan matičnom mleču i po značaju i po dejstvu. Hranljiva i energetska vrednost perge je četiri puta veća nego kod cvetnog praha. Može se čuvati dugo bez gubitka kvaliteta, na suvom i prohladnom mestu do 17 godina.
Blagotvorno utiče na organizam čoveka: bogata je belančevinama, nezamenljivim amino i masnim kiselinama, ugljenim hidratima, vitaminima i drugim biološki aktivnim materijama. Povećava imunitet i adaptacione sposobnosti, doprinosi smanjenju umora, poboljšava rad jetre, endokrinog sistema i koronarne cirkulacije, stimuliše apetit i varenje, jača srčani mišić, poboljšava vid i pospešuje oporavak organizma.
Dejstvo perge se pojačava u kombinaciji sa elagičnom kiselinom, godži bobicama i aronijom. Takođe pomaže u održavanju dijeta, regeneraciji crevne flore, antibakterijski deluje na gram negativne bakterije i koristi se kao antialergik u kontrolisanim dozama.
Može se konzumirati u izvornom stanju, lagano otapajući ispod jezika ujutro na prazan želudac (ne jesti ništa 30 minuta nakon) ili pomešana sa medom, propolisom i matičnim mlečom. Propisana doza za odrasle je 2 g dnevno, a za decu 1 g. Pre konzumacije treba proveriti eventualnu alergiju (protrlja se unutrašnja strana nadlaktice i čeka 15 minuta).
Efekti zavise od biljke sa koje je sakupljen polen:
- Bagrem – sedativno
- Uljana repica – na varikozne rane (lokalno)
- Maslačak – poboljšava diurezu, funkciju bubrega i bešike
- Jabuka i glog – pojačani rad miokarda
- Kupina – tonizirajuće
- Žalfija – poboljšava stomačnu funkciju, diuretičko dejstvo
- Lipa – sedativno dejstvo
- Majčina dušica – antiseptičko i afrodizijačko dejstvo
Perga mora biti kvalitetna, a na njen kvalitet utiču geografsko poreklo, način sakupljanja i čuvanja.
dipl. ing. teh. Lidija Arsić, sertifikovani apitarapeut
POLEN
Polen je izvor gradivnih i zaštitnih sastojaka kao što su proteini, lipidi, polifenoli, flavonoidi, karotenoidi i drugi.
Prisustvo ugljenohidrata, proteina i nekih lipida ukazuje da se polen može smatrati funkcionalnim prehrambenim proizvodom. Geografsko i botaničko poreklo imaju uticaj na hemijski sastav polena. Monoflorni polen ima manju nutritivnu vrednost od poliflornog.
Od količine i prisustva polena zavisi ishrana i opstanak pčelinjeg društva; bez polena nema ni voska ni matičnog mleča, pošto je produktivnost u direktnoj vezi sa unosom nektara i polena. Polen ima visoku nutritivnu vrednost i koristi se u ishrani i proizvodnji farmaceutskih proizvoda (sadrži polifenole i flavonoide koji su snažni antioksidansi).
Istraživanja poslednjih decenija ukazuju da je “oksidacija” na ćelijskom nivou jedan od glavnih uzroka degenerativnih bolesti.
U narodnoj medicini i apiterapiji, polen predstavlja hranu funkcionalnih svojstava, kao što su antioksidativna, antimikrobna, antiupalna, antiradijacijska i hepatozaštitna aktivnost. Zabeležena su preventivna dejstva polena na oboljenja srca i krvnih sudova, poboljšanje cirkulacije i smanjenje posledica dugotrajnog delovanja antibiotika.
Pravilna upotreba polena u ljudskoj ishrani treba da se zasniva na tome da se polen pripremi za konzumaciju kako bi se iskoristio sadržaj polenovog zrna tj. unutrašnjosti. Polenova opna se sastoji iz tri sloja; da bi postala porozna i propustljiva, treba da odstoji u kiselom mleku oko 12h ili u medu najmanje 21 dan, kako bi mlečna kiselina omekšala opnu.
Dejstvo polena zavisno od vrste biljke (medonosno bilje našeg područja):
- Antibiotsko – maslačak
- Smirenje, protiv nesanice – bagrem i lipa
- Smirivanje kašlja, bolovi u grlu – bagrem
- Diuretik – maslačak
- Jačanje srca – glog
dipl. ing. teh. Lidija Arsić, sertifikovani apitarapeut
VOSAK
Vosak je po svom hemijskom sastavu lipid sa različitim esterima, ugljovodonicima, slobodnim kiselinama i alkoholima, i proizvod je tela pčela.
Vosak se luči u stomačnom delu pčela gde su smeštene voštane žlezde. Pločice čistog pčelinjeg voska su providne i romboidnog oblika. Prirodni žuti vosak se koristi u izradi sveća, dok se beli vosak koristi kao sastojak balzama za usne, sjajeva i drugih proizvoda za negu.
Osnova krema i masti su pčelinji vosak i ulja u različitim proporcijama. Ostale kozmetičke primene nalaze se u kremama, dezodoransima, depilatorima, kremama za kosu, balzamima, maskarama, ruževima, senkama i dr. Vosak ima antibakterijska svojstva, poboljšava elastičnost kože i čini da izgleda sveže i glatko.
U narodnoj medicini se koristi za pravljenje masti, flastera, krema, voštano-mlečnih bombona i izradu kozmetičkih preparata. U traumatologiji se koristi posle skidanja gipsa, kod opekotina, sportskih povreda i u plastičnoj hirurgiji. Mešavina pčelinjeg voska, meda i maslinovog ulja može poboljšati stanje kod dermatitisa i psorijaze.
Vosak se intenzivno koristi i u prehrambenoj industriji kao sredstvo za glaziranje ili premaz, u pripremi sira, prerađenog voća, žvakaćih guma i aditiva u hrani. E-broj bijelog i žutog pčelinjeg voska je E901: E901(I) za bijeli vosak i E901(II) za žuti vosak.
dipl. ing. teh. Lidija Arsić, sertifikovani apitarapeut
MATIČNA MLEČ
Matična mleč sadrži esencijalne komponente potrebne za rast, razvoj i funkcionisanje organizma: proteine, masti, ugljene hidrate i minerale. Njena biološka aktivnost čini je cenjenim pčelinjim proizvodom.
Aktivne komponente matične mleči su različitog sastava. Posebno je značajna 10-HDA koja ima antibakterijsku i imuno-modulatorsku ulogu. U matičnoj mleči se nalaze: enzimi, neuroprenosioci, polni hormoni, 10-hidroksidecenska kiselina (10-HDA), rojalizin-rojalaktin, apisin i antimikrobni proteini. Sastav još uvek nije standardizovan, a količina 10-HDA smatra se indikatorom autentičnosti i kvaliteta matične mleči.
U apiterapiji i narodnoj medicini, matična mleč ima imuno-modulatorsku, antibakterijsku, protivupalnu, antioksidativnu, antireumatsku, antihipertenzivnu i druge uloge. Preporučuje se za jačanje imunog sistema, smanjenje posledica stresa, poboljšanje koncentracije, kod upale zglobova i regulaciju pritiska.
Najčešći način uzimanja u ishrani i apiterapiji je stavljanje pod jezik: dnevna doza je 500 mg sveže mleči za odrasle. Preporuka je da se matična mleč koristi mesec dana, zatim sledi pauza od mesec dana. Uzima se ujutro na prazan želudac, pod jezik, što duže se otapa i meša sa pljuvačkom. Može se kombinovati sa kristalisanim medom. Nakon uzimanja, ne jesti i ne piti sat vremena, i matičnu mleč ne dodirivati metalom.
Iskustva pokazuju da mleč pomaže u obnavljanju mladalačkog izgleda kože i kod problema sa kožom: koža postaje glatka i mekana, bore se smanjuju. Pokazala je rezultate kod seboreje, rozacee i keratoza, kao i kod kompleksnih tegoba u starijem dobu koje se odnose na nervni sistem.
Za očuvanje svojstava i delovanja, matična mleč se sakuplja u određenom vremenskom periodu, iz matičnih početaka, u staklenu ambalažu, zaštićenu od sunca. Po stavljanju čepa, iz ambalaže se izvači vazduh, zaliva voskom i zamrzava. Važno je da do konzumenta stigne u zamrznutom stanju.
dipl. ing. teh. Lidija Arsić, sertifikovani apitarapeut
PČELINJI OTROV
Pčelinji otrov je proizvod žlezdi pčele, koje se nalaze na zadku tela, i sadrži aktivne komponente sa terapijskim svojstvima.
Žlezde pčele luče produkte različitog sastava, a aktiviranjem žaočnog aparata oni se mešaju i tek tada imaju funkciju otrova. Pčelinji otrov sadrži 55–70% vode i 30–40% suvog sastojka, pri čemu preovlađuju proteinsko-peptidne komponente. Najznačajnija aktivna komponenta je melitin, zatim enzimi fosfolipaza i hijaluronidaza. Ostali peptidi su apamin i histamin.
Sakupljanje se vrši aparatima niske frekvencije koji iritiraju pčele, i otrov se skuplja na staklenoj ploči, gde se sastruže u obliku belog praha.
Primena u apiterapiji: ubodi živih pčela ili inekcije u cilju poboljšanja stanja kod osteoartritisa, reumatoidnog artritisa, multiple skleroze (MS), lupusa, išijasa, bola u donjem delu leđa i drugih stanja. Takođe se primenjuje u homeopatiji.
Delovanje na organizam zavisi od broja i mesta uboda i reakcije organizma. Dokazano je bakteristatičko i baktericidno dejstvo na gram pozitivne bakterije. Preparati se prave sa dozvoljenom količinom otrova i koriste lokalno u obliku inekcija u reumom zahvaćene mišiće, protiv bolesti zglobova i kožnih bolesti.
Kreme sa pčelinjim otrovom koriste se protiv bora, kao ovlaživači, antioksidansi, podloga za formiranje kolagena i obnova oštećenih ćelija kože. Otrovu se pripisuje antiupalno, antifungicidno, antibakterijsko, antipiretsko i druga terapeutska dejstva.
Zbog velike biološke aktivnosti, pčelinji otrov ima sve značajniju primenu u farmaciji, medicini i kozmetici. Primena se može izvoditi samo u prisustvu stručno osposobljenog lica koje može pružiti pomoć u slučaju anafilaktičkog šoka.
dipl. ing. teh. Lidija Arsić, sertifikovani apitarapeut